Online svijet akvaristike

Gnojenje akvarijskog bilja po potrošnji

Autor teksta: gstaraz

Ova je metoda gnojenja za akvariste koji su upoznati sa nekim osnovama ovog hobija, nazovimo ih naprednim. Ništa što ću napisati nije “apsolutno” te je otvoreno vlastitoj interpretaciji. Počet ću sa štimanjem tanka za potrebe bilja, da bi završio sa podešavanjem parametara za rješavanje eventualnih disbalansa pogodnih za razvoj algi.

Krenimo od činjenice da je svaki akvarij poseban (priča za sebe), tako će i gnojenje biti različito za svaki akvarij. Bilo koju metodu gnojenja da odaberemo, u 90% slučaja ćemo pogriješiti ako se nje držimo ko pijan plota. Znači osnovno je znati kakve biljke imamo u akvariju i što one traže. Nije isto hraniti Sumo borca ili indijskog svećenika.

Pa krenimo…

Što nam je potrebno?

1. Gnojiva (svako posebno smiješano)

  • N (KNO3)
  • P (KH2PO4)
  • K (K2SO4)
  • Mg (MgSO4)
  • Mikroelementi (profito ili CSM+B ili Ferropol itd… )

2. Precizna vaga za miješanje gnojiva
3. RO ili destilirana voda za miješanje gnojiva
4. Šprice za doziranje svakog elementa posebno u akvarij
5. Analiza vode koju ćemo koristiti u akvariju (pipovače)
6. Testeri (tekući, ne listići) za NO3, PO4, Fe, Gh, Kh, Ph. (dodatno Ca ili Mg)


Minimalni uvjeti kemije vode

Pomoću ovog Kalkulatora za miješanje gnojiva ili sličnih kalkulatora ćemo smiješati svako od gore navedenih gnojiva, te pohraniti u frižider, spremne za upotrebu.
Ovdje su upute kako miješati gnojiva: Kako pripremiti gnojiva

Prema rezultatima kemijske analize pipovače vidjet ćemo kakva je dostupnost raznih elemenata u vodi koju koristimo. Prema tome ćemo dodavati gnojiva ili razrjeđivati istu sa RO ili destiliranom vodom da bi došli do idealnih uvjeta u našem akvariju.

analiza vode

Po meni, neki minimalni (ili standardni) uvjeti za držanje zdravog biljnog akvarija su sljedeći:

  • Svjetlo: 0.5 W do 1 W  … (manje svjetla = manje gnojenja)
  • Boja lampi od 4000 k do 8500 k
  • Trajanje svjetla od 10 h – 14 h (kraći fotoperiod = manje gnojenja)
  • Hranjiva podloga (slabija podloga = više gnojenja)
  • CO2 (bez CO2 = minimalno gnojenje) … akvarij bez CO2 se bolje ponaša sa manje svjetla (0.3W/l) … akvarij sa CO2 zahtijeva više gnojiva i više svjetla
  • Ne prejaka cirkulacija, ali opet dovoljna da se voda vrti u akvariju
  • Ne prejaka filtracija, već računati na bilje kao filtere
  • Niski Ph i Kh (Ph= 5.5 – 6.8 ) (Kh= 3 – 5)
  • Velika ubiljenost akvarija (80% površine dna je po meni neka idealna ubiljenost)

Početne postavke kemije vode

Pošto ne znam tko ima kakav akvarij, krenut ću sa nekim srednjim vrijednostima koncentracija gnojiva u akvariju od kojih ćemo početi tražiti ravnotežu (potrošnju).

U akvarijskoj vodi moramo imati za početak sljedeće:

  • N = 5 ppm
  • P = 0.7 ppm
  • K = 10 ppm
  • Fe = 0.1 ppm
  • Ca = 30 ppm
  • Mg = 10 ppm

Dakle, smiješat ćemo gnojiva po kalkulatoru imajući u vidu rezultate kemijske analize vode koju dodajemo da bi postigli navedene vrijednosti.
Nakon miješanja testiramo akvarijsku vodu da vidimo je li sve u redu i odgovaraju li koncentracije gore navedenim vrijednostima. (Zapišemo rezultate testova i pustimo akvarij na miru 2 dana.)
Nakon 2 dana opet testiramo vodu i počnemo tražiti potrošnju raznih elemenata u našem akvariju.


Testiranje dušika

  • Ako je koncentracija N porasla sa početnih 5 ppm-a na 7 ppm, znači da smo pretjerali sa doziranjem N i konsekventno smanjujemo dozu. Računamo na dnevno nakupljanje istog elementa. U ovom slučaju dnevno imamo 1 ppm viška N, pa ćemo prema tome u sljedećoj turi gnojenja, umjesto 5 ppm-a dozirati 3 ppm-a N.
  • Ako je koncentracija N pala sa 5 na 1 ppm, znači da smo dozirali premalo N, pa ćemo u sljedećoj turi umjesto 5 ppm-a dozirati 9 ppm-a.
  • Ako je N pak, nakon 2 dana neočitljiv na testovima, ukupnu koncentraciju N u tanku ćemo podići na 10ppm-a (umjesto 5 ) i težiti ka održavanju iste konstantnom.
Praktičan primjer:

Namjestio sam tank sa masu bilja i namjestio koncentraciju N na 5 ppm.

  • Nakon 2 dana testiran NO3 i tester mi pokazuje da nema ništa nitrata u vodi
  • Ustanovio sam da početna koncentracija od 5 ppm-a u vodi nije dovoljna te podižem koncentraciju na 10 ppm.
  • Nakon 2 dana opet mjerim i opet tester ne pokazuje prisutnost NO3 u vodi
  • Ustanovio sam da ni 10 ppm N nije dovoljno za moj tank te podižem koncentraciju na 15 ppm
  • Za 2 dana mjerim i ustanovio sam da je u tanku ostalo 3ppm N, što mi govori da se potrošilo 12 ppm N u 2 dana ili 6 ppm dnevno.
  • Pošto radi algi ne želim da mi koncentracija N nikada ne padne ispod 5ppm u tanku i imam namjeru gnojiti svaka 2 dana, izračunavam da mi u tanku treba biti 12 + 5 ppm N. Zapisujem da tank započinjem sa dozom od 17 ppm N. (17 ppm doziram samo ako u tanku nema prisutnih Nitrata.)
  • Nakon dva dana bi trebao zateći stanje od 5 ppm-a te bi trebao dodati 12 ppm N da bi dobio stanje od 17 ppm Nitrata
  • Nakon svega znam da tank troši 12 ppm nitrata u dva dana i znam da imam rezervu od 5 ppm-a
  • Zapisujem da mi koncentracija N u Tanku varira od 5 do 15 ppm  i isto tako zapisujem da je dvodnevna doza 12 ppm N (ili dnevna 6ppm).
  • Provjeravam još jednom dali mi kalkulacija štima i nastavljam dozirati svaka 2 dana 12 ppm N
  • Svaka dva tjedna mjerim ponovno potrošnju nitrata u tanku da provjerim je li se ona povećala uslijed povećanja biljne mase, ili smanjila uslijed šišanja biljki.

Testiranje fosfora

  • Nakon 2 dana od početnog namještanja koncentracija u tanku, mjerimo koliko je fosfata ostalo u tanku…
  • Ako je P od početnih 0.7 pao na 0.5 ppm , znači da nam tank troši 0.2 ppm P, i to moramo dodavati na sljedećem gnojenju (0.2 ppm P svaka 2 dana)
  • Naravno, ako imamo biljke poput Microssoruma ili Anubiasa, zahtjevi za fosfatima će biti puno veći, čak i 3 ppm kao konstantna koncentracija u tanku, pa se po tome ravnamo i povećamo istu.

Moramo imati na umu da velike koncentracije jednog elementa u odnosu na neki drugi dovode jako često do pojave algi. Stoga, to moramo na neki način kompenzirati. Npr. velika koncentracija N (30ppm) u odnosu na malu koncentraciju P (0.5 ppm) će često dovesti do pojave zelene točkaste alge … pa kako to riješiti?

Riješit ćemo to povećanjem koncentracije P; ali onda dobivamo višak ili nakupljanje fosfata u tanku, i što sad? Dodat ćemo u tank neki veliki potrošač fosfata, kao gore navedeni Anubias ili Microssorum koji će nam dozvoliti da držimo tako visoku koncentraciju P.

Praktičan primjer:

Namjestio sam tank i masu bilja i postavio početnu koncentraciju P na 0.7 ppm.

  • Nakon 2 dana testiram P u vodenom stupu i tester mi ne pokazuje prisutnost P
  • Ustanovio sam da tank u 2 dana potroši više od 0.7 ppm P te podižem koncentraciju na 1.2 ppm
  • Nakon 2 dana opet mjerim P i tester mi pokazuje da u tanku imam 0.2 ppm P, ali mi se usput pojavila zelena točkasta na staklu
  • Ustanovio sam da bilju u tanku treba 0.5 ppm dnevno P (ili 1.0 ppm u 2 dana), ali mi ne štima odnos N : P jer sam dobio zelenu točkastu
  • Zapisujem da biljke u tanku troše 1ppm P u 2 dana ali radi dosta visokih nitrata (17ppm N) odnos između N i P pogoduje stvaranju zelene točkaste. (http://www.aquariss.net/forum/index.php?topic=446.0 )
  • Povećavam koncentraciju P na 1.5ppm kako bi se riješio zelene točkaste i držim tu koncentraciju 7 dana…  zelena točkasta je još uvijek prisutna
  • Nakon 7 dana povećavam koncentraciju P na 1.7 i napokon zelena točkasta nestaje
  • Zapisujem da bilje u akvariju troši 1 ppm P i da mi treba još dodatnih 0.7 ppm P u rezervi kako bi postigao balans omjera ( N : P ) koji neće dozvoliti stvaranje zelene točkaste.
  • Ustanovio sam da ako mi tank nema fosfata moram dodati 1.7 ppm P a svaka dva dana moram dodavati 1 ppm P kod redovnog održavanja.
  • Mjerim još jednom nakon 2 dana dali sve štima i tester pokazuje koncentraciju od 0.7 ppm prije gnojenja … sve štima, točkaste više nema.
  • Nastavljam sa rutinom dodavanja 1ppm fosfata svaka 2 dana.
  • Periodično provjeravam jesu li se zahtjevi u tanku promijenili.

Testiranje željeza

Testiranjem željeza, ako koristimo neku od sljedećih mješavina: CSM+b, Ferropol, Profito ili slične; ustvari testiramo i ukupne mikroelemente (osim Ca i Mg) pošto su oni (mikroelementi) smiješani zajedno u tim bočicama u nekim približno dobrim omjerima.
Dakle, kako se troši željezo, u sličnim omjerima će se trošiti i ostali mikroelementi, pa je dovoljno samo testiranje jednoga iz cijele palete … izabrao sam željezo radi dostupnosti testera i cijeni istoga (testera).

Željezo i mikroelemente testiramo 1x tjedno jer oni su dovoljni u minimalnim dozama za zdravi rast bilja.
Počnemo sa koncentracijom od 0.1 ppm Fe u tanku, i nakon tjedan dana mjerimo koliko je željeza ostalo u vodi… U 7 dana najvjerojatnije će ostati jako malo željeza u tanku, te ga moramo dodati da bi postigli opet koncentraciju od 0.1 ppm u vodenom stupu, no tu se javlja sitni problem, a to je da doziranje u tim bočicama nije navedeno u mg/l ili ppm već komercijalno u mililitrima.
Zato dodamo pola preporučene doze i testiramo ponovno vodu da bi sami ustanovili koliko ml otopine nam treba da postignemo željenu koncentraciju u tanku. To naravno zapišemo kako bi znali za drugi put.

Dodavanje željeza

Kao za sva gnojiva, može se dogoditi da u tanku imamo bilje koje zahtijeva veću koncentraciju od 0.1 ppm , pa se pobrinemo da pojačamo dozu.
Da bi pojačali dozu željeza, ne preporučam pojačavanje doziranja svih mikroelemenata, već preporučam dodati ga posebno u obliku kelata dostupnim u svakoj Poljoapoteci ili vrtnom centru. Obratiti pažnju kod kupovine keliranog Fe da kelat bude stabilan na Ph kojeg imate u tanku, a to je najčešće od Ph 5 do Ph 8.

Dakle, dovodimo koncentraciju Željeza do 0.1ppm dodavanjem CSM+B, Ferropola, ili Profito, a ako nam treba više željeza, dodajemo ga posebno u keliranom obliku.
Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir kod željeza jest da je ono manje dostupno bilju na većim Ph vrijednostima, tako da oni sa visokim Ph, imat će skoro sigurno vidljive simptome pomanjkanja željeza na biljkama, te će morati dodavati češće taj mikroelement.
Dodavanje mikroelemenata preporučam uvijek izvršiti dan nakon dodavanja makroelemenata (N-P-K) kako bi limitirali vezanje željeza sa fosforom te ga učinili nedostupnim biljkama.


Testiranje kalcija

O njemu ne treba previše pisati, bitno je da vam koncentracija u vodi ne prelazi 40 ppm i ne bude ispod 20 ppm.
Ako ne mijenjate vodu u tanku, već samo nadolijevate, obavezno je testiranje i ovog mikroelementa, te održavanje koncentracije na oko 35ppm-a.


Testiranje magnezija

Količinu magnezija u vodenom stupu možemo dobiti rezultatom testa kalcija i Gh, ili posebnim testerom za magnezij. (vidi link par redaka niže).
Magnezij je jedan od najlakših mikroelemenata za dijagnozu (pomanjkanje) te tu možemo izbjeći kupovinu testera i pouzdati se vizualno dijagnosticiranje.

Počnite sa jednom srednjom dozom od 10ppm-a i pratite znakove pomanjkanja na listovima bilja (intervenalna kloroza koja kreće od rubova lista prema sredini, ostavljajući žile i samu sredinu listova zelenima) … ako pomanjkanja nema, zadržite tu koncentraciju, a ako vam vrhovi npr. microsoruma počnu crniti, smanjite koncentraciju.

Na ovom linku možete doznati više o Magneziju i kalciju: Magnezij i Kalcij


Alge kao pokazatelj disbalansa nutrijenata u vodi

Par riječi o algama i kako nam mogu pomoći kod prepoznavanja višaka/nedostataka elemenata u vodi:

Zelena točkasta alga
  • Ta je alga najčešće znak da imate dizbalans N : P
  • Smanjiti Koncentraciju NO3 ili povečajte koncentraciju PO4
Zelena končasta alga
  • Ta je alga znak viška željeza ili viška amonijaka
  • Smanjiti unos Željeza ili mikroelemenata
  • Ako alga napreduja unatoč smanjenju Fe, provjerite biološku filtraciju
Zelena prašnjava alga
  • To je često znak nedostatka magnezija – povećajte unos magnezija
Siva končasta alga
  • To je znak viška magnezija – smanjite unos magnezija
Crna čupava alga
  • To je često znak prevelike karbonatne tvrdoće – smanjite karbonate u vodi dodajući RO ili destiliranu vodu
  • Može biti i nedostatak CO2